Scuderia Ferrari gubi poverenje akcionara uprkos rekordnom obimu prodaje i ostvarenom pratećem ogromnom profitu u 2021. godine. Vrednost akcija italijanske marke je pala na berzi za oko 30% od početka godina, uz tendenciju produžetka neslavnog trenda. Glavni razlog ovakvog razvoja događaja se pronalazi u neodlučnosti rukovodstva Ferrarija da ulaže u razvoj električnih vozila, ali sada se stiče utisak da je led na ovu temu probijen i da će neko iz kompanije uskoro izaći u javnost s prezentacijom nanovo osmišljenog razvojnog plana.

Ferrari je još 2015. godine ušao u priču o inicijalnoj javnoj ponudi akcija (Initial Public Offering – IPO), nakon što je napustio tadašnji koncern Fiat Chrysler Automobiles (FCA). Rukovodstvo grupacije FCA je smatralo da će Ferrari kao nezavisna firma biti više fleksibilan i da će biti u stanju da se brže razvija i odgovori na rastuće izazove na tržištu.

I zaista, počev od te gdoine, finansijske performanse Ferrarija su samo rasle, a u 2019. godini je Scuderia po prvi put prodala više od deset hiljada vozila, tačnije 10.131 komad. Prošle godine je kako rekosmo postavljen novi rekord s isporukama 11.155 vozila. U toj godini je i prihod premašio sumu od 4 milijarde evra, po prvi put u istoriji, dok je neto dobit dobacila do astronomskih 833 miliona evra.

Ferrari je od sticanja nezavisnosti predstavio desetine impresivnih novih proizvoda, uključujući ekskluzivne jednokratne projekte, ograničena izdanja sportskih automobila iz svoje retrospektivne linije Icona i dva plug-in hibrida, SF90 i 269 , ali kompanija nije rekla ništa definitivno o čisto električnim vozilima, osim da se prvi baterijski superautomobil može očekivati oko 2025. godine.

Uzimajući u obzir činjenicu da vlasti EU ozbiljno nameravaju da uvedu zakonodavnu zabranu prodaje novih automobila pokretanih motorima s unutrašnjim sagorevanjem nakon 2035. godine, skepticizam investitora u vezi sa Scuderijom se može razumeti – oni zaista žele da čuju jasnu strategiju razvoja na električnom frontu, tim pre što su glavni konkurenti na ovu temu odavno odlučili, čak i „večno neprofitabilan“ Aston Martin, kojim je, inače, donedavno upravljao menadžer poreklom iz Ferrarija, Amedeo Felisa.


Do sada je Ferarijev jedini električni automobil koji se masovno proizvodi manja kopija klasičnog modela 250 Testa Rossa. Električnu repliku za bogate tinejdžere proizvodi britanska firma The Little Car Company, ali je Ferari učestvovao u razvoju. Deklarisani tiraž je 299 primeraka, a cena je oko 100 hiljada evra.

Benedeto Vinja, italijanski preduzetnik i istaknuti specijalista u oblasti mikroelektronike, bio je generalni direktor Ferrarija od prošle jeseni. Kako prenosi Automotive Nevs Europe, Vigna će sledeće nedelje predstaviti novi razvojni plan kompanije, ali se iz anonimnih izvora se već zna da je Ferrari kupio zemljište pored postojeće fabrike u Maranelu s ciljem da organizuje proizvodnju električnih vozila sledeće generacije, kao i modela koji će se oslanjati na plug-in hibridnu tehnologiju.

Na novom mestu će se takođe nalaziti centar za istraživanje i razvoj za baterijske ćelije i električni pogon generalno, što praktično znači da dugoročno gledano, Ferrari želi da sam proizvodi ključne komponente za električna vozila.

Ispostavilo se da je Ferrari tek na početku dugog puta za ulazak na tržište električnih automobila i, najverovatnije je da će morati da uloži milijarde evra u razvoj novih tehnologija. Inače, te investicije su one koje mogu pojesti sav profit i veoma uznemiriti akcionare i druge potencijalne i stvarne ulagače. Generalno, moraćemo da sačekamo da bismo videli šta će tačno Benedeto Vinja ponuditi i kako će berzanski učesnici reagovati na njegov plan.

Ferarijevo sledeće ključno prodajno izdanje trebalo bi da bude krosover Purosangue sa V12 agregatom. Veruje se da bi novajlija trebalo da bude hit, i ozbiljno se očekuje da će uspeti da napuni kasu Scuderije mnogo pre velike transformacije.