The Good, the Bad and the Ugly



REDATELJ: Sergio Leone
GLAVNE ULOGE: Clint Eastwood, Eli Wallach, Lee Van Cleef, Luigi Pistilli
TRAJANJE: 161 minuta
GODINA PROIZVODNJE: 1966
NAZIV ORIGINALA: Il buono, il brutto, il cattivo (The Good, the Bad and the Ugly)

Quentin Tarantino smatra “Dobar, loš, zao” najbolje režiranim filmom u povijesti sedme umjetnosti, George Lucas je dio inspiracije za “Ratove zvijezda” pronašao u Leoneovu filmu – Eastwood je Leonea (uz Dona Siegela, redatelja “Prljavog Harryja) smatrao redateljskim uzorom i filmašem od kojeg je najviše naučio… spomenuti detalji pokazuju (i potvrđuju) koliko značenje i ugled “Dobar, loš, zao” ima među filmašima različitih generacija (publika je film prigrlila odmah nakon premijere i status jednog od najboljih ili najdražih filmova “Dobar, loš, zao” ima kod mnogih filmofila).

Radnja filma smještena je u vrijeme Američkog građanskog rata, ali ratni sukob nije u fokusu glavnih protagonista filma. Spletom okolnosti partneri i suparnici (ovisi o situaciji) Dobar (Blondie – Clint Eastwood) i Loš (Tuco – Eli Wallach) saznat će za postojanje blaga u iznosu od 200 000 u zlatu. Blago se nalazi na groblju, Tuco i Blondie kreću u potragu, ali za zlato je saznao i nemilosrdni revolveraš poznat kao Sentenza ili Angel Eyes (Zao)….




“Zapad je nastao na nasilju koje su provodili priprosti muškarci, a ja sam tu snagu i jednostavnost htio pretočiti u svoje filmove.” – Sergio Leone

“You see, in this world there’s two kinds of people, my friend: Those with loaded guns and those who dig. You dig.” – Blondie
Završnica filma odigrava se na groblju – simbolički i na svaki drugi način pravomjesto za finale filma ispunjenog nasiljem. Groblje je, istovremeno, posljednja stanica za jednog od protagonista filma, ali i mjesto početka boljeg života za njegovo suparnika.



Uvjerljivosti likova koje gledamo i redateljevog prikaza Divljeg zapada u velikoj mjeri doprinose glumci. O Eastwoodu se, zapravo i više nema što napisati – Blondie je postao jedan od zaštitnih znakova vesterna i glumčeve karijere. Međutim, jednako vrijedne uloge ostvarili su Eli Wallach te Lee Van Cleef. Wallach je izvrstan kao brbljavi i prevrtljivi Tuco – u priču o Tucu Leone je unio i dozu emocije (susret s bratom, katoličkim svećenikom). Lee Van Cleef jezivo je uvjerljiv kao nemilosrdni Angel Eyes (ili Sentenza). On je lik koji ubija za novac i teško se oteti dojmu kako Sentenza uživa u poslu. Cleefova uloga ima posebnu težinu jer se glumac nakon nastupa u filmu “Za dolar više” u samo godinu dana transformirao iz pozitivnog lika (lovac na glave, spomenuti pukovnik Douglas Mortimer) u negativca za dugo pamćenje. Lee Van Cleef odnosno Sentenza imaju i dublje filmofilsko značenje kada je o usporedbi između američkih i spaghetti vesterna riječ. U jednom od najpoznatijih i najboljih američkih predstavnika žanra (“Točno u podne”), Cleef je također negativac (Jack Colby), ali je “Točno u podne” (nesumnjivo veliki film) puno mekaniji i blaži od Leoneova remek djela.

OCJENA: 12/10
Izvor

A n e s