Serijal Hitman je od svojevrsnog „mekog“ reboota u 2016. doživio strelovit rast popularnosti i nije teško odgonetnuti zašto. Unatoč promašenom epizodnom formatu prvog nastavka, igri se ne može zanemariti konstantan priljev kvalitetnog sadržaja za vrijeme njenog životnog vijeka. Hitman 2 je odbacio epizodni format i sazrio u punomasni simulator atentata, što je usput objasnilo i Igovoru privrženost serijalu. S Hitmanom 3 IO Interactive se u mnogim aspektima igre vodio onom starom „nemoj popravljati ako nije pokvareno“, istovremeno donoseći zadovoljavajući privremeni kraj priče najdražeg nam ćelavca.



Početna cijena Recenzirana verzija
59,99€ PC



Neću mnogo vremena trošiti na centralnu priču Hitmana 3. Igra tu nastavlja plesti mrežu zavjera i tajnih organizacija započetu u prvom nastavku. Sve što trebate znati je kako se Agent 47, od svog ponovnog susreta s davno izgubljenim prijateljem, posvetio lovu na članove organizacije imena Providence. Kako se radi o kraju trilogije, preostale mete su naravno glave te zmije, ali i trilogijin glavni negativac, The Constant.







Igra tu priču servira na dva načina: putem nekolicine animiranih filmića unutar i između misija i bitnije, specifičnim misijama unutar svakog levela. One su tu za sve one koji su gladni dodatnih informacija o svijetu i likovima Hitmana, ali je njihova struktura u suštoj suprotnosti s najvećom čari Hitman igara – slobodom pristupa. Igra vas u tim misijama vodi linearnim putem, dajući vam specifične zadatke kako bi došli u poziciju za uspješan atentat. No, premda je Hitman najzabavniji kad vas ne drži za ruku, ima i među tim misijama zabavnih scenarija i situacija u koje bi svoje mete inače teško doveli pa ih se isplati barem jednom proći prije nego postanete avanturistički raspoloženi.



IO je pokušao napraviti svojevrstan zaplet s Dianom Burnwood u smislu njene lojalnosti, ali je konačni ishod istog poprilično predvidljiv. Ako ste uz franšizu od samog početka kraj jest relativno zadovoljavajući i ostavlja prostora za Agentov eventualni povratak. Uglavio je tu IO i zgodan alternativan kraj za fanove koji su vjerni serijalu još od njegove prve igre – Hitman: Codename 47.



Ipak, kada pogledam priču Hitmana 3 u cjelini, često sam imao dojam kako je kreativnost presušila i kako je IO žurno pokušavao privesti stvari kraju. Nije tu više dano prostora kompliciranoj prošlosti glavnog lika ili činjenici kako on ubija članove Providencea zbog osobne osvete. Upravo je to učinilo očitijim nego ikad činjenicu kako je priča samo blještava dimna zavjesa i izgovor da vas igra odvede na razne egzotične lokacije. Odmah vam je i jasnije zašto će James Bond u budućnosti biti vrlo prikladan serijal za IO Interactive.



Hitman 3 sastoji se od šest lokacija, što možda zvuči malo. Međutim, onaj tko poznaje franšizu zna da joj nebrojeni sati ponavljanja i sloboda pristupa daju šarm i dugovječnost. Ni Hitman 3 nije igra potpuno otvorenog svijeta, ali jest igra s nizom kompleksnih otvorenih lokacija u pozadini kojih leže slojevi umjetne inteligencije i različite gameplay mehanike.








Hitman 3 je po tom pitanju najkompleksnija igra u serijalu, a to uvelike možemo zahvaliti upravo raznolikosti lokacija. One ne samo da su velike i izuzetno atmosferične već su i do grla nakrcane svom silom alata, događaja i alternativnih puteva kao stvorenih za eksperimentiranje. Dovoljno je reći kako sam neke od njih ponavljao i do 10 puta, još uvijek pronalazeći nove načine kako likvidirati metu. Čak i kad se leveli nauče praktički napamet, još uvijek je ekstremno zadovoljavajuće planirati i gledati kako kockice dobro posloženog plana sjedaju na svoje mjesto. Često je možda i zanimljivije kada se dogodi neka nepredviđena okolnost pa ste primorani improvizirati i prilagoditi se novonastaloj situaciji.


Nakon što se iživite u kampanji, moguće je zaigrati tri moda koja su tu da dodatno začine svaku od lokacija nizom promijenjenih ili dodatnih parametara. Escalations nudi nove mete, a lokacijama povećava težinu s više kamera, više zaštitara i osoba koje mogu primijetiti kada se maskirate i slično. Tu su i Elusive mete koje je moguće ubiti samo u određenom vremenskom roku, ali i Contracts gdje sami igrači biraju mete i sredstvo kojima ih je potrebno usmrtiti.








Kao što sam spomenuo, po pitanju mehanika izvođenja malo toga se promijenilo s Hitmanom 3. Ako ste očekivali veliki zaokret, Hitman 3 će vas razočarati jer on više ostavlja dojam pozamašne ekspanzije nego punokrvnog nastavka. IO je tijekom godina samo rafinirao formulu pa je tako u srži gameplaya i dalje ekstremno zadovoljavajuće šuljanje i korištenje sustava maskiranja u druge likove. Franšiza po tom pitanju uspijeva biti potpuno apsurdna i istovremeno vrlo ozbiljna po pitanju tona.


Gdje drugdje možete reći da ste opakog ubojicu obukli u vinara koji baca dvosmislene šale u lice svojoj žrtvi koju će svakog trena smaknuti prešom za grožđe? To je samo jedan primjer, ali budite sigurni da je navigiranje levelima u cipelama različitih likova uvijek uzbudljivo, zabavno i uvjerljivo najbolji dio igre. Naravno, postoji opcija s kojom se igrate Ramba ako stvari pođu po zlu, ali preporučam da to ostavite Igoru i radije resetirate neku raniju spremljenu poziciju.




Po pitanju konkretnih promjena, ovdje je izbačen multiplayer i ICA mobitel s kojim su atentati Hitmana 2 bili šetnja parkom. Povećana je brzina penjanja, a dodana je kamera kao alat za hakiranje elektronike. Iako je ona najavljivana kao poseban novitet, nije pretjerano korisna, osim za izvršavanje određenih izazova.


Po završetku svake lokacije moguće je vidjeti izvršene izazove, a igra će ovisno o njima, ali i stilu igranja dodijeliti igraču iskustvene bodove. Svaka lokacija ima svoj mastery level, a njegovo podizanje osigurava dodatnu dugovječnost igre jer može otključati nove početne lokacije unutar misija, nova odijela, ali i nova oružja i alate. Jedini potencijalni problem leži u činjenici kako čitav taj sustav progresije ne funkcionira ako niste stalno spojeni na internet. I sam sam bio žrtvom nekoliko nasumičnih prekida veze s igrinim serverima, neki od kojih su bili za vrijeme prelazaka gdje sam izvršio poveći broj izazova koje mi onda igra nije uopće registrirala. IO Interactive obećava da radi na popravku problema prekida veze, ali problema ne bi ni bilo da progresija nije „uvijek-on line“.



Po završetku svake lokacije moguće je vidjeti izvršene izazove, a igra će ovisno o njima, ali i stilu igranja dodijeliti igraču iskustvene bodove. Svaka lokacija ima svoj mastery level, a njegovo podizanje osigurava dodatnu dugovječnost igre jer može otključati nove početne lokacije unutar misija, nova odijela, ali i nova oružja i alate. Jedini potencijalni problem leži u činjenici kako čitav taj sustav progresije ne funkcionira ako niste stalno spojeni na internet. I sam sam bio žrtvom nekoliko nasumičnih prekida veze s igrinim serverima, neki od kojih su bili za vrijeme prelazaka gdje sam izvršio poveći broj izazova koje mi onda igra nije uopće registrirala. IO Interactive obećava da radi na popravku problema prekida veze, ali problema ne bi ni bilo da progresija nije „uvijek-on line“.



Osim toga, donekle je poboljšan sustav osvjetljenja, naročito famozne god rays koje znatno doprinose atmosferi pojedinih lokacija koje su apsolutna zvijezda igre. Od glamuroznoga Dubaija preko neonom okupanog kineskog grada Chongqing pa sve do tmurnog Dartmoor dvorca – sve su lokacije prepune detalja i impresivnih vizura.


Živost im unose ili gomile NPC likova ili nekolicina njih s relativno realističnim rutinama gdje je ipak potrebna je tu doza susprezanja nevjerice kada gledate kako isti lik 10 puta unutar 20 minuta pije viski, vodi isti telefonski razgovor i slično. I ovaj nastavak je vrlo dobro optimiziran, a na PC-u je dovoljno grafičkih opcija za pronalazak one zlatne sredine između performansi i lijepih vizuala ako niste ukorak s najnovijim hardverom.








Vizuale nadopunjuje minimalna, ali atmosferična glazba, ali i odličan dizajn zvuka, bilo da su to zvukovi okoliša ili tek usputni razgovori NPC likova. Tu sam ponekad primijetio preklapanja dijaloga i titlova gdje se igra nije mogla odlučiti na koji se razgovor želim fokusirati. Ništa što bi umanjilo opće iskustvo, a vjerojatno je lako rješivo nekim budućim ažuriranjem. Moram spomenuti kako je i glasovna gluma vrlo dobro odrađena, a tu se svakako ističu Diana Burnwood i naslovni ćelavac.


IZVOR
Bob Graditelj