Registracija
  • a
  • Bolesno
  • Gladno
  • Ljuto
  • Ludo
  • Neodlucno
  • Nostalgicno
  • Odlucno
  • Opusteno
  • Pijano
  • Ponosno
  • Posrano
  • Sjajno
  • Snazno
  • Sretno
  • Tuzno
  • Uplaseno
  • Usamljeno
  • Uspavano
  • Voljeno
  • Zadovoljno
  • Zakon
  • Zaljubljeno
  • Zamisljeno
  • Zarazeno
  • Zgodno
  • Zgrozeno
  • Zivcano
  • Zlobno
  • Stranica 2 od 2 PrviPrvi 12
    Pokazuje rezultate 11 do 12 od 12
    1. #11
      Kyūketsuki avatar
      like the mesmerizing blue
      moon..
       
      a
       
      Datum pristupanja
      Oct 2010
      Lokacija
      Mikaela Hyakuya's bed
      Poruke
      2,662
      Teme
      305
      CHB
      550
      Spomenut(a)
      40 post(ova)
      Označen(a)
      2 tema
      Dnevna aktivnost
      22 min
      Like (kliknutih)
      1178
      Like (dobivenih)
      1884
      Rep
      Supernova





      U svom ogromnom svemiru, u citavoj nasoj realnosti i dimenziji, nema veće sile od Supernove.

      Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. To su "nove" (od latinske riječi za "nov", jer se antičkim astronomima koji nisu imali teleskopa činilo da su to nove zvijezde). Prvu od njih spomenuo je grčki astronom Hiparh (190—120. p.h.e.).

      Pored energije elektromagnetskog zračenja, mnogo više energije se oslobodi u vidu kinetičke energije čestica i u vidu neutrina. Supernova se događa kada masivna zvijezda potroši svoje nuklearno gorivo, pri čemu jezgra postaje nestabilna, pa kolapsira.


      Koliko su česte Supernove?



      Supernova koju je snimio Hubble teleskop.

      Supernove se ne pojavljuju često; samo jedna na stotinu zvijezda sposobna je eksplodirati kao supernova, samo su rijetke od njih u konačnoj fazi svoga životnog vijeka, a još su rjeđe dovoljno blizu da bi se mogle vidjeti kao neuobičajeno blistave zvijezde. (Prije no što je izumljen teleskop samo se izvanredno blistava zvijezda mogla nametnuti pažnji promatrača kao nešto što se pojavilo tamo gdje prije nije bilo vidljive zvijezde.) Ipak se supernove mogu pojaviti, i u prošlosti se to događalo — bez upozorenja, naravno.


      Supernove kroz povijest



      Jedna značajna supernova koja se pojavila na nebu u povijesnim vremenima pokazala se 4. srpnja 1054. — nesumnjivo najkolosalniji poznati vatromet koji je ikada proslavio američki Dan neovisnosti, iako 722 godine prije samog događaja. Tu supernovu iz 1054. primijetili su kineski astronomi, ali europski i arapski astronomi nisu je zapazili.

      Jedna supernova spektakularnija od svih koje su se vidjele u povijesnim vremenima bljesnula je na nebu možda prije 11000 godina, u vrijeme kad su, u nekim dijelovima svijeta, ljudska bića bila pred skorim otkrivanjem ratarstva. Danas je od te supernove ostao plašt plina u zviježđu Jedro kojega je 1939. prvi otkrio astronom Otto Struve. Taj je plašt nazvan Gumovom maglicom (prema australskom astronomu Colinu S. Gumu koji ga je prvi podrobno proučavao u 1950-im godinama).


      Vrste Supernova



      Tip Ia

      Supernove Tip Ia nastaju u dvojnim zvjezdanim sustavima. Zvjezdani sustav koji može proizvesti Tip Ia supernovu mora za člana imati barem jednog bijelog patuljka.

      Tip Ib i Ic

      Supernove Tipa Ib i IC nastaju prilikom kolapsa jezgre masivne zvijezde koja je izgubila vanjske slojeve od vodika.

      Tip II

      Supernove Tip 2 nastaju kada se zvijezda 9 puta masivnija od Sunca uruši sama u sebe. Uzrok urušavanja je nemogućnost održavanja hidrostatske ravnoteže zbog fuzioniranja teških elemenata. Rezultat kolapsa zvijezde je taj da njena jezgra biva sabijena u neutronsku zvijezdu.


      Opasnosti po Zemlju?



      Ipak je čak i Vela supernova bila udaljena 1 500 svjetlosnih godina. Postoje zvijezde koje se nalaze na manje od stotog dijela te udaljenosti. Što ako neka zvijezda koja nam je doista blizu neočekivano postane supernova? Pretpostavimo da se jedna zvijezda iz Alpha Centaurija, udaljena samo 4,4 svjetlosne godine, pretvori u supernovu — što tada? Kad bi sjajna supernova, pojavljujući se, bljesnula na udaljenosti od 4,4 svjetlosne godine, u punom sjaju, buknula bi 1 /6 svjetlosti i topline Sunca i nekoliko bi tjedana trajao toplinski val kakvoga Zemlja nikada nije iskusila.

      Najbliži crveni div je Scheat u zviježđu Pegaz. Udaljen je samo oko 160 svjetlosnih godina, a promjer mu je oko 110 puta veći od Sunčeva. Ne znamo kolika je njegova masa, ali ako je to njegov najveći opseg, masa je samo nešto malo veća od Sunčeve te neće prijeći u fazu supernove. Ako je, s druge strane, masivniji od Sunca i ako se još širi, njegova faza supernove još je odgođena za dugo vremena.




      Izvor dijela teksta: spacewiki.eng



      Why is it that the most beautiful things are more intertwined in death more that life?


    2. #12
      Lightning avatar
      Dream
       
      a
       
      Datum pristupanja
      Mar 2017
      Lokacija
      Sarajevo
      Poruke
      1,428
      Teme
      191
      CHB
      300
      Spomenut(a)
      20 post(ova)
      Označen(a)
      2 tema
      Dnevna aktivnost
      27 min
      Like (kliknutih)
      311
      Like (dobivenih)
      184
      Rep
      HD1




      Galaksija po imenu HD1 krunisana je kao novinajudaljeniji objekat u kosmosu.

      Smješten oko 13,5 milijardi svjetlosnih godinaod nas, HD1 je postojao samo oko 330 miliona godina nakon Velikog praska.
      I daleka galaksija možda krije još jedno iznenađenje ili zvijezde PopulacijeIII,prve zvijezde rođene u kosmosu, ili najranija supermasivna crna rupa ikadapronađena.





      HD1 je izuzetno svijetlio u ultraljubičastom svjetlu, što je obično dokaz da galaksija proizvodi zvijezde velikom brzinom.
      Ali istraživači su brzo shvatili da čak i da je HD1 galaksija sa praskom zvijezda, stvarala bi preko 100 zvijezda godišnje.


      Ovo je najmanje 10 puta više od onoga što očekujemo za ove galaksije", rekao je Fabio Pacucci, vodeći autor studije MNRAS


      Stoga se tim okrenuo drugim mogućnostima koje bi mogle objasniti HD1 višak ultraljubičastog svjetla.






      Prva zvijezda


      Jednomoguće objašnjenje ultraljubičastog zračenja HD1 je da se zvijezde kojegalaksija proizvodi razlikuju od svjetovnih zvijezda proizvedenih u modernimgalaksijama.
      Danas se zvijezde prave od recikliranog materijala izbačenog iz prethodnihgeneracija zvijezda.
      Dakle, svaka zvijezda ima neke teže elemente, čak i ako je to samo prskanje


      Aliu vrlo ranom svemiru, nakon Velikog praska, prvobitni gas se u potpunostisastojao od vodonika, helijuma i uzorka litijuma i berilijuma.
      Iz ovih elemenata su rođene prve zvijezde. Poznate kao zvijezde Populacije III,bile su masivnije, sjajnije i toplije od današnjih zvijezda.
      Takođesu usavršili mantru da živi brzo, umri mlad, izgarajući u roku od samo nekolikomiliona godina.

      Jedini problem: zvijezde Populacije III suhipotetičke jer njihov brz život znači da nikada nisu uočeni direktni dokazi onjima.
      Ali nedavno otkriće najranije zvijezde, Earendela, moglo bi se pokazatiplodonosnim za lovce na Populaciju III ako naknadne studije otkriju da jesastav zvijezde u potpunosti vodonik i helijum.



      U međuvremenu , dok bi zvijezde Populacije IIIlako objasnile svjetlinu HD1 u ultraljubičastoj talasnoj dužini, one nisu jedina mogućnost.





      Najranije kosmičko čudovište


      Alternativno, supermasivna crna rupa mogla biobjasniti ultraljubičasti sjaj galaksije.
      Ako je to slučaj, supermasivna crna rupa bi postala najranija poznata, oborivšiprethodni rekord za nekih 500 miliona godina.


      Vjeruje se da supermasivne crne rupe žive usrcima većine galaksija, ali razumijevanje kako su ova čudovišta tako brzoporasla u ranom svemiru ostaje zagonetka za naučnike.
      Fizika nam govori da crnim rupama treba vremena da progutaju dovoljnomaterijala da narastu do supermasivnih razmjera, što znači da naučnici nisuočekivali da će ih vidjeti tako rano u kosmičkoj vremenskoj liniji.


      Ali 2017. godine astronomi su počeli dapronalaze ova čudovišta u najranijim galaksijama svemira.
      Diskovi materijala okruživali su crne rupe, a materija koja je padala sijala jetako sjajno da se galaksije, uprkos njihovim ekstremnim udaljenostima, i danasmogu vidjeti.


      To su visokoenergetski fotoni iz tog materijalakoji pada, koji se nasilno vrti oko crne rupe, koji bi mogli uzrokovatiultraljubičastu svjetlost HD1.


      Formirajući se nekoliko stotina miliona godinanakon Velikog praska, crna rupa u HD1 mora da je izrasla iz masivnog sjemenabrzinom bez presedana.





      JWST do bat


      Dabi došao do ovog udaljenog otkrića, tim je proveo više od 1.200 satiposmatrajući sa Subaru teleskopom, VISTA teleskopom, UK infracrvenim teleskopomi svemirskim teleskopom Spitzer.
      Kako bi provjerio udaljenost HD1, tim planira ponovno promatrati galaksiju,ovog puta pomoću NASA-inog moćnog svemirskog teleskopa James Webb.



      Sposoban da zaviri u prve blistave sjaje koji suse pojavili nakon Velikog praska, JWST će također biti u stanju da utvrdi koja teorija objašnjava ultraljubičasti sjaj HD1.
      I, možda, pronaći još udaljenije galaksije u najranijim trenucima kosmosa.





      Izvor:astronomy.com









     

     
  • Stranica 2 od 2 PrviPrvi 12

    Pravila pisanja poruke

    • Ne možete otvoriti novu temu
    • Ne možete ostaviti odgovor
    • Ne možete stavljati privitke
    • Ne možete uređivati svoje postove
    •