Meri Cetinić rođena je u Splitu, a njena obitelj porijeklom je iz Blata na otoku Korčuli. Odrastajući u skromnoj, ali skladnoj obitelji, uz oca električara i majku domaćicu, te dva starija brata, Antu i Borisa, vrlo rano se počeo isticati njezin talent za glazbu, osobito pjevanje. Među prvima je to primijetio njezin otac i Marija Franetović, njezina učiteljica od prvog do četvrtog razreda. Počinje nastupati već kao dijete, a u osnovnoj je školi često dobivala glavne uloge u školskim priredbama. Završila je glazbenu školu "Josip Hatze" u Splitu, Srednju glazbenu školu i Pedagošku akademiju, smjer glazba, u Splitu. Njen brat Ante, pet godina stariji od Meri, bio je vrlo utjecajan i cijenjen glazbenik u Splitu. U njihovom stanu su se okupljala sva imena iz glazbenog života Splita tog vremena i Meri je još kao djevojčica sve to upijala sa strane. Rano je počela slušati crne pjevače, zavoljela blues i gospel glazbu. Krajem šezdesetih godina pridružuje se kao orguljašica i vokal spltskoj kultnoj skupini 'CHE', s kojom je u to vrijeme nastupala po splitskim klubovima. Sa 17 godina odlazi na svoju prvu glazbenu turneju po SSSR-u, gdje kao vokalni solist nastupa sa sastavom Delfini. Godine 1973. svoju glazbenu karijeru nastavlja kao solo vokal i klavirist sastava More, s kojim snima nekoliko uspješnih singlova (More, Ja ću plakat sama, Gdje god da pođeš...) i jedan LP pod nazivom More. Nakon zadnjeg velikog hita s grupom More "Samo simpatija", 1978. Meri Cetinić je imala veliku želju napraviti nešto novo, stoga odlazi iz skupine i okreće se svojoj samostalnoj karijeri. Odlazi u Nizozemsku kod svoga brata Ante Cetinića, koji joj pomaže u snimanju njezinog prvog solističkog albuma Meri (1979.). Nakon toga slijedi i njen prvi autorski album Ja sam žena (1980.), prodan u dijamantnoj nakladi, te serija albuma snimljenih u Nizozemskoj u suradnji s bratom Antom. Paralelno s njihovim objavljivanjima, godinu za godinom kao vokalni solist ostvaruje uspjehe na Splitskom festivalu sa skladbama "Četri stađuna", "U prolazu" i "Lastavica", kao i kasnije s "Konoba", "Zemlja dide mog" i mnogim drugima. Zapažene uspjehe ostvaruje i na raznim drugim festivalima. Održava brojne solističke koncerte širom zemlje i odlazi na turneje po Kanadi, SAD-u, Australiji i mnogim drugim zemljama. Godine 1976. rodila je kćer Ivanu. Kroz svoju dugogodišnju karijeru ostvarila je nekoliko vrlo uspješnih dueta kap što su s Tedijem Spalatom u skladbi "Konoba", Oliverom Dragojevićem "Sunce mog života", s kantautorom Tomislavom Ivčićem "Gorka rijeka" i mnoge druge. Također nastupa s Big bandom HRT-a i sa splitskim jazz sastavom Black Coffee.
Početkom 1990-ih za vrijeme Domovinskog rata održava brojne humanitarne koncerte van zemlje zajedno s Tomislavom Ivčićem i Đanijem Maršanom. Godine 1991. odlazi s Draženom Žankom na jednomjesečnu turneju po Australiji. Nakon toga nastupa zajedno s Tomislavom Ivčićem u Sydneyu na stadionu 'Kralja Tomislava' gdje pred mnogobrojnom publikom izvode skladbu "Gorka rijeka". U to vrijeme snimaju s 'Croatia Band Aidom' snima kazetu na kojoj se nalazi skladba "To love is to set free", Šite Čorića. Ubrzo nakon toga vraća se u Split gdje 1993. godine na Melodijama hrvatskog Jadrana izvodi skladbu "Zemlja dide mog". Sredinom devedesetih zbog privatnih problema odlučila je preseliti se u Zagreb gdje joj je kćer Ivana tada studirala. U to vrijeme u Zagrebu snima album "Putovanja" i nastaju neke njezine uspješnice poput skladbe "Samo tuga ostaje". Nakon sedam godina donosi odluku da se vrati u Split, gdje sa jazz skupinom Black Coffee snima album Tiramola.
Meri Cetinić u svojoj je glazbenoj karijeri objavila veći zlatnih, platinastih i dijamantskih albuma. Surađivala je s najboljim skladateljima i tekstopiscima poput Zdenka Runjića, Jakše Fiamenga, Momčila J. Popadića, Dragutina Britvića i mnogih drugih. Dva puta je bila proglašena najboljom pjevačicom na čitavom prostoru bivše Jugoslavije. Uz brojna priznanja i osvojene festivale, dobitnica je Jugotonove nagrade 'Zlatna ptica' za prodanih milijun primjeraka LP nosača zvuka. Redovna je članica Hrvatskog društva skladatelja.