Registracija
  • Sretno
  • Uplaseno
  • Opusteno
  • Zaljubljeno
  • Zivcano
  • Voljeno
  • Ludo
  • Gladno
  • Posrano
  • Zamisljeno
  • Zlobno
  • Uspavano
  • Zakon
  • Sjajno
  • Zgodno
  • Snazno
  • Zgrozeno
  • Pijano
  • Usamljeno
  • Nostalgicno
  • Zarazeno
  • Zadovoljno
  • Tuzno
  • Bolesno
  • Neodlucno
  • Ponosno
  • Odlucno
  • Ljuto
  • a
  • Vidi rezultate ankete: Koji je vaš najdraži mjesec u godini?

    Glasači
    98. Ne možete glasovati u ovoj Anketi.
    • Januar(Siječanj)

      4 4.08%
    • Februar(Veljača)

      2 2.04%
    • Mart(Ožuljak)

      3 3.06%
    • April(Travanj)

      6 6.12%
    • Maj(Svibanj)

      11 11.22%
    • Juni(Lipanj)

      19 19.39%
    • Juli(Srpanj)

      18 18.37%
    • August(Kolovoz)

      12 12.24%
    • Septembar(Rujan)

      2 2.04%
    • Oktobar(Listopad)

      2 2.04%
    • Novembar(Studeni)

      6 6.12%
    • Decembar(Prosinac)

      13 13.27%
    Pokazuje rezultate 1 do 10 od 16

    Threaded View

    1. #1
      Tonća avatar
      #24.12.2012
       
      Datum pristupanja
      Sep 2010
      Lokacija
      Hercegovina
      Poruke
      14,755
      Teme
      593
      CHB
      300
      Spomenut(a)
      262 post(ova)
      Označen(a)
      12 tema
      Dnevna aktivnost
      2 min
      Like (kliknutih)
      4852
      Like (dobivenih)
      4478
      Rep

      |~ Najdraži mjesec u godini? ~|


      Pozdrav dragi forumaši CroHerze foruma.
      Danas nam je na rasporedu jedna zanimljiva anketa, a to je:
      Najdrazi mjesec u godini



      Januar(Siječanj)

      Iako siječanj nije samo prvi mjesec u godini, nego i prvi pravi zimski mjesec, njegov početak nije uvijek baš zimski, barem ne u onom smislu kako većina nas zamišlja pravu zimu.
      Latinsko ime mjeseca, januar, dolazi od rimskog boga Janusa, boga vrata i ulaza, sunca i svjetlosti, pri čemu se naziv ne odnosi na početak i ulazak u novu godinu, već na ponovno rađanje sunca, odnosno dana, koje nastupa nakon zimskog solsticija.

      Feburar(Veljača)

      Veljača, drugi mjesec u godini, posljednji je pravi zimski mjesec i jedini u godini koji ima žensko ime. Zbog toga mu se pripisuju različite osobine, a jedna od njih je i prevrtljivost. Ima li izraz „veljača prevrtača“ doista meteorološku podlogu?

      Veljača je po mnogočemu specifičan mjesec. Ponajprije, najkraći je mjesec u godini, sa 28, a svake prestupne godine 29 dana. Ako se pitate zašto veljača svake četvrte godine ima 29 dana, evo odgovora. Razlog je astronomski. Naime, astronomska godina ne traje točno 365 dana nego nešto više, točnije 365.25 dana, pa se kroz 4 godine nakupi točno za još jedan dan koji se dodaje veljači. Dakle, svaka četvrta godina je prestupna, osim onih stoljetnih koje, da bi bile prestupne, moraju biti djeljive sa 400, prema tome 2000. je bila prestupna, a 1900. nije. No kroz povijest je postojalo par slučajeva kada je veljača imala i 30 dana. Primjerice, u Švedskoj od 1700. do 1753., kada je švedsko kraljevstvo prelazilo sa julijanskog na gregorijanski kalendar. Sovjetski Savez je 1929. uveo revolucionarni kalendar po kojem je svaki mjesec imao 30 dana uključujući i veljaču, a ostalih 5 do 6 dana su bili praznici, no to je trajalo samo dvije godine.


      Mart(Ožuljak)

      Ožujak je treći mjesec u godini i ima 31 dan. Smatra se da hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi laž, a odnosi se na prevrtljivost vremena u tom mjesecu. Latinsko ime Martius dobio je po bogu rata, Marsu, te se vjerovalo da je pogodan za vojne akcije i ratovanja. U rimskom kalendaru ožujak je bio prvi mjesec u godini. Prvim danom ožujka klimatološki počinje proljeće, što ga čini prvim od tri proljetna mjeseca (ožujak, travanj, svibanj).


      April(Travanj)

      Evo nas i u travnju, četvrtom mjesecu u godini, mjesecu koji označava prijelaz u topli dio godine. Hrvatski naziv mjeseca dolazi od riječi trava, koja zbog obilnijih kiša i jačeg sunca u ovom mjesecu buja i posebno je zelena. Podrijetlo latinskog naziva april (aprilis) ima više verzija, jedna od njih je da dolazi od riječi aperire, što znači otvoriti, a označava otvaranje, buđenje prirode. U rimskom kalendaru travanj je bio drugi mjesec u godini, a 1. aprila se umjesto ‘Dana šala i spački‘, slavila božica Venera, božica ljubavi i ljepote, te je druga verzija o podrijetlu imena vezana uz božicu Veneru i mjesec posvećen Veneri.


      Maj(Svibanj)

      Svibanj, peti po redu mjesec u gregorijanskom kalendaru, prvi je pravi proljetni mjesec. U hrvatskom jeziku ime je dobio po biljci svib (cornus sanguinea), a naši stari zvali su ga još i filipovčak, rožnjak i sviben. U mnogim je jezicima ime dobio od latinskog Maius. Prvobitno značenje imalo je veze s razvojem, jer je svibanj u rimskom kalendaru bio treći mjesec u godini, onaj u kom se priroda budi, razvija i cvjeta.


      Juni(Lipanj)

      Na početku smo lipnja, mjeseca koji označava početak klimatološkog ljeta. U Hrvatskoj je ime dobio po stablu lipe koje cvate u ovo doba godine, dok korijene njegovog latinskog naziva nalazimo u imenu božice neba, Junone. Prvim danom lipnja počinje klimatološko ljeto. Ovogodišnji lipanj u našim krajevima počinje dosta nestabilnim vremenom, posebice u unutrašnjosti zemlje, gdje prognostičari ovih dana često najavljuju i mogućnost kiše i lokalnih grmljavinskih pljuskova. Uklapa se to u činjenicu da prve dvije trećine lipnja još uvijek pripadaju prevrtljivom proljeću, a samo ona zadnja, ljetu. Stoga je opravdano za očekivati da će u prve dvije trećine mjeseca još biti i promjenljivog i nestabilnog, pravog proljetnog vremena. Ipak, lipanj se generalno doživljava kao prvi ljetni mjesec.


      Juli(Srpanj)

      Evo nas i u srpnju, mjesecu koji je mnogima prvi na pameti kad je riječ o ljetu i ljetnom vremenu. Ne čudi to ako se zna da se radi o najsunčanijem i u prosjeku najtoplijem mjesecu u godinu. Mjesec srpanj svoje je latinsko ime dobio po velikom Juliju Cezaru koji je u tom mjesecu imao rođendan. U našem jeziku prvi pravi ljetni mjesec ime je dobio po poljodjelskom oruđu “srp” kojim se nekada želo žito, najvažnija srpanjska aktivnost u našim krajevima.


      August(Kolovoz)

      S obzirom na to kakav će biti ovogodišnji srpanj, kolovoz smo jedva dočekali, puni nade da ćemo konačno moći uživati u pravom ljetnom vremenu. Podsjetimo se kakav je u meteorološkom smislu mjesec kolovoz, osmi mjesec u godini. U našem je govornom području mjesec kolovoz ime je dobio po radnji koja se odvija u tom dijelu godine, a to je odvoženje kola punih žita s polja. Latinsko ime dobio je po caru Augustu, a u to vrijeme označavao je šesti mjesec u godini.


      Septembar(Rujan)

      Latinsko ime mjeseca je september, a dolazi od riječi septem (sedam), jer je u doba Rimljana označavao sedmi mjesec u godini. Postoje dvije verzije o podrijetlu hrvatskog imena: jedna je da je ime dobio po rujnoj boji svega što zrije u to doba godine ili po rumenoj boji lišća, dok je druga priča vezana uz jelene i njihov zov na parenje koji se u staroslavenskom jeziku nazivao ruj.


      Oktobar(Listopad)

      Listopad, prvi pravi jesenski mjesec, mjesec je u kojem sve pomalo ukazuje na nadolazeću zimu. Kod starih Rimljana označavao je osmi mjesec u godini, pa stoga korijen njegovog latinskog imena, october, dolazi od riječi octo, što znači osam. Hrvatski naziv nije potrebno posebno objašnjavati, više je nego jednostavan – mjesec u kome list – opada. U mjesecu listopadu naime, bjelogorično drveće potpuno gubi svoje lišće. Mjesec listopad ima 31 dan. Sve su kraći, a sunčeve energije je sve manje. Rezultat je niža dnevna temperatura zraka.


      Novembar(Studeni)

      Studeni je jedanaesti mjesec u godini i jedini koji ima meteorološko ime. Naime, naziv studeni dolazi od riječi studen (hladan), čime se označava osnovna karakteristika ovog mjeseca, hladnoća. U rimskom kalendaru bio je deveti mjesec po redu i odatle potječe naziv november (novem = devet).

      U klimatološkom smislu studeni je treći i posljednji jesenski mjesec te se smatra kasnom jeseni. Intenzitet Sunčevog zračenja je oslabljen te ga je sve manje. Nakon pomicanja sata zadnje nedjelje u listopadu, do izražaja dolaze sve kraći dani. U ovo doba godine dani se vrlo brzo skraćuju, a svoj minimum dosegnu u prosincu. U studenome mrak pada već oko 16:30 sati.


      Decembar(Prosinac)

      Na što pomislite na sam spomen prosinca? Većina ljudi pomisli na zimu i snijeg. No, je li prosinac i po svojim osnovnim meteorološkim karakteristikama pravi zimski mjesec, i karakterizira li ga zaista snijeg? Prosinac je mjesec s trideset jednim danom. Uz ime mjeseca vezuje se više priča. Prva kaže da je ime dobio po riječi ‘prositi‘, jer se u tom mjesecu puno prosi. Adventski je običaj obilaziti kuće te pjevati i prositi darove, ili se pak misli na povećani broj prosjaka pred crkvama. Druga verzija povezuje ime sa zimskim suncostajem, jer sunce prosine, odnosno sunce se ponovno rađa i dani nakon solsticija postaju duži. Kod Rimljana je prosinac bio deseti mjesec u godini, stoga mu je latinsko ime decembar, što dolazi od riječi decem (deset). Njegovom prvim danom počinje klimatološka zima. Ona astronomska ove će godine početi 21. prosinca u 10:02, što je i trenutak zimskog solsticija. Mnogi slave ponovno rađanje Sunca, budući da nakon zimskog solsticija počinje novi godišnji Sunčev ciklus.




      Ovo je vaš izbor:
      - Januar(Siječanj)
      - Februar(Veljača)
      - Mart(Ožuljak)
      - April(Travanj)
      - Maj(Svibanj)
      - Juni(Lipanj)
      - Juli(Srpanj)
      - August(Kolovoz)
      - Septembar(Rujan)
      - Oktobar(Listopad)
      - Novembar(Studeni)
      - Decembar(Prosinac)




      Kratka pitalica za najbolje forumaše:
      Koji vam je mjesec najdraži:
      Da li je u tom mjesecu vaš rođendan:
      Žašto baš taj mjesec:
      Imate li poseban datum u tom mjesecu:



      S poštovanjem , CroHerze Moderator Team
      Tonća

      Posljednje uređivanje od Tonća : 04-05-21 at 21:34

    2. Like Tatta se sviđa ovaj post
     

     
  • Pravila pisanja poruke

    • Ne možete otvoriti novu temu
    • Ne možete ostaviti odgovor
    • Ne možete stavljati privitke
    • Ne možete uređivati svoje postove
    •