Hawk
17-05-20, 12:09
https://www.parentium.com/clanci/data/2/9/2913/1.jpg
Naslov izvornika
Schindler's List
Redatelj
Steven Spielberg
Producent
Steven Spielberg
Branko Lustig
Gerald R. Molen
Scenarist
Steven Zaillian
Thomas Keneally (roman)
Glavne uloge
Liam Neeson
Ben Kingsley
Ralph Fiennes
Caroline Goodall
Embeth Davidt
Glazba
John Williams
Snimatelj
Janusz Kaminski
Montaža
Michael Kahn
Distributer
Universal Pictures
Godina izdanja
1993.
Trajanje
195 min.[1]
Država
Flag of the United States.svg SAD
Jezik
engleski
Proračun
25.000.000 USD[2]
Zarada
321.306.305 USD
1)
U filmu se radnja smješta na sam početak rata na područje Poljske u Krakow u kojem je bila brojna židovska populacija koja još nije bila svjesna opasnosti i nedaća koje im prijete, a filmska radnja završava kapitulacijom Njemačke i ponovno stečenom slobodom za preživjele. Kroz film pratimo njemačkog poduzetnika Oskara Schindlera koji je na samom početku radnje poslovni čovjek, oportunist i ratni profiter koji želi samo zaraditi na jeftinoj židovskoj radnoj snazi koja bi radila u njegovim tvornicama emajliranog posuđa. Kroz film lik Schindlera povijesne osobe doživljava značajnu metamorfozu i katarzu, naime sve divljačko, bezobzirno i nehumano ponašanje nacista prema slabijima i rasno manje vrijednima u njemu stvara sve veće gnušanje, otpor i želju da spasi od anhilacije što veći broj tih nesretnih ljudi. Od brojnih primjera njegove plemenitosti i ljudskosti možda je najdojmljiviji njegov postupak kada prenatrpane teretne vagone pune onemoćalih ljudi polijeva frenetično vodom želeći im smanjiti muke od nesnosne vrućine. Kao kontrast u isto vrijeme nacistički oficiri se smiju jer ti ljudi i tako idu na pogubljenje, a Schindlerovo postupanje smatraju iživljavanjem jer ne mogu shvatiti da bi netko od njih mogao imati bilo kakve empatije prema niže vrijednima. Tijekom filma pratimo sudbine pojedinih Židova iz Krakova, a među likovima ističe se ulogom poznati oskarovac Ben Kingsley koji glumi Schindlerovog računovođu Itzaka Sterna jednu dobru i iskrenu osobu. Dojmljiva je i gluma Embeth Davidtz koja glumi Helen Hirsch mladu židovsku djevojku koja je služavka kod psihotičnog, divljeg i beskrupuloznog zapovjednika logora SS oficira Amona Goetha kojeg privlače samo smrt i moć. Odlično ga je oživio Ralph Fiennes čija gluma nas naprosto šokira dozom monstruoznosti i jezovitosti da nam se na trenutke čini kao da uopće nije riječ o ljudskom biću. Amon Goeth predstavlja onu nakaznu, surovu stranu koja je prevladala u Trećem Reichu dok nam O. Schindler svojom ljudskošću, obazrivošću i suosjećanjem ukazuje da ne postoje generalizacije i da u najgorim režimima postoje pojedinci koji cijene i poštuju ljude bez obzira na predrasude. Scene zatvaranja krakowskog geta i života u logoru su toliko stvarne da se čini kao da je riječ o dokumentarnom filmu, a situacije u koje su dovedeni ljudi poput Danke Dresner i njene majke koje se na sve načine bore da ostanu zajedno ili rabina koji je zamalo stradao iz čisto banalnih, neznatnih razloga postaju trajno neizbrisivi elementi svijesti koji nas opominju da se takva stradavanja u civiliziranom društvu ne smiju ponoviti. Glavni lik O. Schindlera tumači Liam Neeson koji je oduševio glumom i prirodnošću svoje uloge te je time još jednom dokazao svoj neosporni glumački talent. Film se može tematski podijeliti na tri dijela koje se savršeno uklapaju, ali bi i svaki samostalno moglao funkcionirati. Prva tema je sam rat i progon Židova, druga je djelovanje O. Schindlera i treća njegova suprotnost i antipandan Amon Goeth koji pokazuje svu deformaciju i izopačenost do koje je dovela ideologija nacističke stranke koja je od tobožnjih nadljudi stvorila svirepe ubojice bez trunka ljudskosti i savjesti i koje u biti niti ne doživljavamo kao ljude već kao monstrume i zločince.
2)
Film je snimljen u crno-bijeloj tehnici što samo pridonosi ugođaju napetosti i autentičnosti, a vještom upotrebom sjena i svijetla stvoren je jedan poseban ugođaj morbidnosti i iščekivanja. Zasluge za takvo uspješno stvaranje atmosfere vizualnim putem idu direktoru fotografije Januszu Kaminskom. Tijekom filma se u nekoliko momenata javlja kolor i on ima simbolično značenje (na početku i na kraju filma – razdoblje nacizma nema colora jer to nije vrijeme života i radosti već smrti i patnje). Tijekom racije u Krakowu djevojčica ima crveni kaputić koji kao i plamen svijeća simbolizira život odnosno nadu i vjeru u budućnost. Zahvaljujući Oskaru Schindleru spašeno je 1100 Židova što je predstavlja plemenit i hvalevrijedan čin koji se ne smije zaboraviti i koji mora biti uzor i primjer budućim naraštajima pa je sam film memento i ljudskim strahotama, ali još više ljudskoj dobroti i humanosti iz samo kojih može nastati i opstati ultimativna vrijednost kao što je ljudski život. Steven Spielberg autor blockbustera poput Jurskog parka (1993.) koji je bio najkomercijalni film u povijesti, spektakla poput trilogije Indiana Jonesa, horora Ralje (1975.) stvorio je sa Schindlerovom listom jedan usko vremenski ograničeni film, ali s bezvremenskom porukom o borbi dobra i zla te o temeljnim ljudskim vrijednostima za koje se mora boriti da bi ljudsko biće imalo pravo i privilegiju nazivati se razumnim i humanim. Schindlerova lista dobitnik je sedam Oskara i pet nominacija za Oskar. Oskare je dobio za najbolji film, režiju, scenarij, scenografiju, kameru, motažu i glazbu. Film izaziva jedno transcedentalno iskustvo i osvještava gledatelje prema pozitivnim vrijednostima i u tome leži njegova snaga i značaj.
https://www.youtube.com/watch?v=gG22XNhtnoY
Hawk
IZVOR (https://hr.wikipedia.org/wiki/Schindlerova_lista)
IZVOR (https://povijest.net/schindlerova-lista/)
Naslov izvornika
Schindler's List
Redatelj
Steven Spielberg
Producent
Steven Spielberg
Branko Lustig
Gerald R. Molen
Scenarist
Steven Zaillian
Thomas Keneally (roman)
Glavne uloge
Liam Neeson
Ben Kingsley
Ralph Fiennes
Caroline Goodall
Embeth Davidt
Glazba
John Williams
Snimatelj
Janusz Kaminski
Montaža
Michael Kahn
Distributer
Universal Pictures
Godina izdanja
1993.
Trajanje
195 min.[1]
Država
Flag of the United States.svg SAD
Jezik
engleski
Proračun
25.000.000 USD[2]
Zarada
321.306.305 USD
1)
U filmu se radnja smješta na sam početak rata na područje Poljske u Krakow u kojem je bila brojna židovska populacija koja još nije bila svjesna opasnosti i nedaća koje im prijete, a filmska radnja završava kapitulacijom Njemačke i ponovno stečenom slobodom za preživjele. Kroz film pratimo njemačkog poduzetnika Oskara Schindlera koji je na samom početku radnje poslovni čovjek, oportunist i ratni profiter koji želi samo zaraditi na jeftinoj židovskoj radnoj snazi koja bi radila u njegovim tvornicama emajliranog posuđa. Kroz film lik Schindlera povijesne osobe doživljava značajnu metamorfozu i katarzu, naime sve divljačko, bezobzirno i nehumano ponašanje nacista prema slabijima i rasno manje vrijednima u njemu stvara sve veće gnušanje, otpor i želju da spasi od anhilacije što veći broj tih nesretnih ljudi. Od brojnih primjera njegove plemenitosti i ljudskosti možda je najdojmljiviji njegov postupak kada prenatrpane teretne vagone pune onemoćalih ljudi polijeva frenetično vodom želeći im smanjiti muke od nesnosne vrućine. Kao kontrast u isto vrijeme nacistički oficiri se smiju jer ti ljudi i tako idu na pogubljenje, a Schindlerovo postupanje smatraju iživljavanjem jer ne mogu shvatiti da bi netko od njih mogao imati bilo kakve empatije prema niže vrijednima. Tijekom filma pratimo sudbine pojedinih Židova iz Krakova, a među likovima ističe se ulogom poznati oskarovac Ben Kingsley koji glumi Schindlerovog računovođu Itzaka Sterna jednu dobru i iskrenu osobu. Dojmljiva je i gluma Embeth Davidtz koja glumi Helen Hirsch mladu židovsku djevojku koja je služavka kod psihotičnog, divljeg i beskrupuloznog zapovjednika logora SS oficira Amona Goetha kojeg privlače samo smrt i moć. Odlično ga je oživio Ralph Fiennes čija gluma nas naprosto šokira dozom monstruoznosti i jezovitosti da nam se na trenutke čini kao da uopće nije riječ o ljudskom biću. Amon Goeth predstavlja onu nakaznu, surovu stranu koja je prevladala u Trećem Reichu dok nam O. Schindler svojom ljudskošću, obazrivošću i suosjećanjem ukazuje da ne postoje generalizacije i da u najgorim režimima postoje pojedinci koji cijene i poštuju ljude bez obzira na predrasude. Scene zatvaranja krakowskog geta i života u logoru su toliko stvarne da se čini kao da je riječ o dokumentarnom filmu, a situacije u koje su dovedeni ljudi poput Danke Dresner i njene majke koje se na sve načine bore da ostanu zajedno ili rabina koji je zamalo stradao iz čisto banalnih, neznatnih razloga postaju trajno neizbrisivi elementi svijesti koji nas opominju da se takva stradavanja u civiliziranom društvu ne smiju ponoviti. Glavni lik O. Schindlera tumači Liam Neeson koji je oduševio glumom i prirodnošću svoje uloge te je time još jednom dokazao svoj neosporni glumački talent. Film se može tematski podijeliti na tri dijela koje se savršeno uklapaju, ali bi i svaki samostalno moglao funkcionirati. Prva tema je sam rat i progon Židova, druga je djelovanje O. Schindlera i treća njegova suprotnost i antipandan Amon Goeth koji pokazuje svu deformaciju i izopačenost do koje je dovela ideologija nacističke stranke koja je od tobožnjih nadljudi stvorila svirepe ubojice bez trunka ljudskosti i savjesti i koje u biti niti ne doživljavamo kao ljude već kao monstrume i zločince.
2)
Film je snimljen u crno-bijeloj tehnici što samo pridonosi ugođaju napetosti i autentičnosti, a vještom upotrebom sjena i svijetla stvoren je jedan poseban ugođaj morbidnosti i iščekivanja. Zasluge za takvo uspješno stvaranje atmosfere vizualnim putem idu direktoru fotografije Januszu Kaminskom. Tijekom filma se u nekoliko momenata javlja kolor i on ima simbolično značenje (na početku i na kraju filma – razdoblje nacizma nema colora jer to nije vrijeme života i radosti već smrti i patnje). Tijekom racije u Krakowu djevojčica ima crveni kaputić koji kao i plamen svijeća simbolizira život odnosno nadu i vjeru u budućnost. Zahvaljujući Oskaru Schindleru spašeno je 1100 Židova što je predstavlja plemenit i hvalevrijedan čin koji se ne smije zaboraviti i koji mora biti uzor i primjer budućim naraštajima pa je sam film memento i ljudskim strahotama, ali još više ljudskoj dobroti i humanosti iz samo kojih može nastati i opstati ultimativna vrijednost kao što je ljudski život. Steven Spielberg autor blockbustera poput Jurskog parka (1993.) koji je bio najkomercijalni film u povijesti, spektakla poput trilogije Indiana Jonesa, horora Ralje (1975.) stvorio je sa Schindlerovom listom jedan usko vremenski ograničeni film, ali s bezvremenskom porukom o borbi dobra i zla te o temeljnim ljudskim vrijednostima za koje se mora boriti da bi ljudsko biće imalo pravo i privilegiju nazivati se razumnim i humanim. Schindlerova lista dobitnik je sedam Oskara i pet nominacija za Oskar. Oskare je dobio za najbolji film, režiju, scenarij, scenografiju, kameru, motažu i glazbu. Film izaziva jedno transcedentalno iskustvo i osvještava gledatelje prema pozitivnim vrijednostima i u tome leži njegova snaga i značaj.
https://www.youtube.com/watch?v=gG22XNhtnoY
Hawk
IZVOR (https://hr.wikipedia.org/wiki/Schindlerova_lista)
IZVOR (https://povijest.net/schindlerova-lista/)